Bademi

         Badem je stablo Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae.  Dvije su  glavne vrste badema: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara).

Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi, dodaju se raznim jelima ili se prerađuju za dobovanje bademovog maslaca, bademovog ulja ili bademovog mlijeka. ademovo ulje može se koristiti s jedne strane za obogaćivanje jela, a sa druge strane za izradu sapuna, maski, kreme i peelinga za suhu kožu, te u medicini za tretman raznih vrsta dermatitisa.

Gorki badem je otrovan i nejestiv, ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja, gorkog ekstrata i sl.
Badem spada među najstarije kulture, zajedno s  pistacijama su jedini orašasti plodovi koji se spominju u Bibliji. Bademi su dio tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su ga donosili ušećerene bademe  kao dar prijateljima. U cijeloj Europi je tradicionalno korištenje ušećerenih badema na vjenčanjima, koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreću. Šveđani imaju običaj  za Božić – da se jedan badem “sakrije” u puding od riže, a onaj tko ga pronađe imati će sreće cijele naredne godine.

Badem sadrži mnogo hranjivih tvari, od kojih ima visoku razinu vitamina E i magnezija, a umjerenu količinu proteina, vlakana, vitamina B2, fosfora i bakra. Također sadrži fitotvari koje pružaju snažnu zaštitu od bolesti srca, srčanog udara i drugih kroničnih bolesti. Sadrži više kalcija i vlakana od drugog orašastog voća – 30 grama badema sadrži istu količinu kalcija kao i 1/4 šalice mlijeka. Zbog tih svojstava i zbog sadržaja folne kiseline preporučuju se u trudnoći.