Datulje

          Datulje su plod datuljine palme (Phoenix dactylifera) i pripadaju porodici palmina (Arecaceae) i često se uzgaja u toplim klimatskim uvjetima, posebno u područjima Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i južne Azije.  Dostupne su kao svježe, polusuhe i sušene datulje. Najveći proizvođač datulja su Ujedinjeni Arapski Emirati, a datulje su općenito  namirnica karakteristična  za pustinjske predjele.

    Datulje su privukle pozornost javnosti zbog svog povoljnog nutritivnog sastava. Sadrže ugljikohidrate koji prevladavaju – udjel šećera može dosezati do 88%, prehrambena vlakna, kalij, fosfor, cink, magnezij, željezo, natrij, mangan, selen, vitamin A (beta-karoten), tiamin, riboflavin, antioksidanse (polifenole)¹. Datulje odlikuju antioksidacijski i protuupalni učinci.

Iako se datulje ne smatraju bogatim izvorom proteina, zanimljivo je da je sastav proteina datulja vrlo povoljan, gotovo poput proteina mlijeka.

         Datulje sadrže visoku količinu prirodnog šećera. Međutim, ovo slatko voće puno je hranjivih sastojaka, što ih čini dobrim izborom za zasladiti se. Postoji tri tisuće različitih vrsta datulja, beru se u jesen i zimu.

          Datulje su karakteristične po naboranoj kožici, vlaknastim unutarnjim sjemenkama i duguljastom obliku. Boja im varira od žute, smeđe, crvenkaste do crne. Često je mišljenje da su datulje sušeno voće. Međutim, one su zapravo cijeli, svježi plodovi koji gube do 70 posto vlage dok sazrijevaju na stablu.

Kako biste iskoristili najbolje od datulja, važno je pravilno ih skladištiti. Datulje treba čuva

ti u hladnjaku ili na hladnom i suhom mjestu kako bi se sačuvala njihova antioksidativna svojstva.

      Tisućama godina, datulje se koriste u prehrani, a pripisuju im se i mnogi zdravstveni benefiti, koje je znanost potvrdila. Poboljšavaju z

dravlje kostiju. Datulje su bogate selenom, manganom, bakrom i magnezijem, mineralima koji su potrebni za održavanje zdravlja kostiju te u prevenciji koštanih oboljenja, poput osteoporoze.